Neka snimku gleda netko izvana

Što je nakrivo

Prema medijskim izvještajima, u sobi zagrebačke psihijatrijske klinike u kojoj je 21. listopada 2026. preminuo pacijent bila je nadzorna kamera. Snimka je sačuvana u prva dva dana. Pregledana je tek 4. studenoga, gotovo dva tjedna kasnije, a policiji je predana 6. studenoga. Taj je razmak kao propust navela i zdravstvena inspekcija u preliminarnom nalazu.

Kamera je, dakle, radila. Nije radilo ono iza nje: nitko nije morao pogledati snimku, pa je dva tjedna nitko nije ni pogledao.

Zašto se to događa

Snimka ostaje u ustanovi u kojoj se događaj zbio, pa ista ustanova odlučuje hoće li je i kada itko pogledati. Uz to, tadašnja je uprava sama rekla da osoblja nedostaje i da nisu svi dovoljno pripremljeni za krizne situacije.

Kad su ljudi preopterećeni, a pogleda izvana nema, i mala grubost može proći nezapaženo. Navodi o ranijim događajima, o kojima su mediji izvijestili, upućuju na to da se takve stvari ne događaju odjednom.

Dosad su, prema objavljenom, najavljeni zaštitari, interventni tim i edukacija osoblja. Sve je to potrebno. Nijedna od tih mjera ne odgovara na pitanje tko gleda snimku.

Prijedlog

Odmah, bez čekanja: sačuvati postojeće snimke iz soba za sputavanje prije nego što se po zakonu izbrišu (najviše šest mjeseci) i pregledati ih izvana, zajedno s evidencijama. Ako je bilo i drugih žrtava, to je možda jedini trag.

Zatim pokusna primjena od godinu dana, samo u sobama u kojima se pacijente sputava.

1. Na odjelu radi lokalni AI, na računalu u bolnici, bez slanja snimki na internet. Ne prepoznaje lica ni emocije. Čim uoči da se nešto događa, analizira to što je vidio i procjenjuje treba li slučaj poslati pravobranitelju.
2. Isječak istog dana dobiva ured pučkog pravobranitelja, koji već ima zakonsku ovlast nenajavljenog obilaska takvih ustanova. Pregledavaju ga dvije osobe. Početak svakog zabilježenog sputavanja ide uvijek, a ljudi provjeravaju i uzorak onoga što AI nije poslao.
3. Ustanova taj isječak ne može obrisati ni uskratiti.
4. Pilot uspoređuje razdoblja s AI-jem i bez njega (A/B test), uz kontrolni odjel. Nakon godinu dana javno se objavi što se promijenilo: broj i trajanje sputavanja, ozljede, pritužbe te mišljenje pacijenata i osoblja.

Tko provodi i koliko košta

Ministarstvo zdravstva i osnivač bolnice osiguravaju opremu, a ured pučkog pravobranitelja dvoje ljudi. Zakon o Nacionalnom preventivnom mehanizmu danas ne spominje snimke, pa bi ga trebalo dopuniti.

Procjena za 12 mjeseci u jednoj ustanovi, sa 6 do 10 soba: oko 114.000 do 235.000 eura bez AI-ja (kamere, softver za isječke, dvoje ljudi, priprema, neovisna evaluacija) i oko 152.000 do 413.000 eura s AI-jem i A/B testom. Najveći je trošak ljudi, a najveća neizvjesnost razvoj detektora.

Pravilnik o mjerama prisile već traži stalni videonadzor sobe sputanog pacijenta. Snimanje i pregled snimki nisu uređeni.

Najjači prigovor

Nema dovoljno dokaza da nadzor kamerama na psihijatrijskim odjelima povećava sigurnost; tako zaključuju pregledi istraživanja iz Engleske. A ovdje je kamera snimala i nije nikoga zaustavila.

Zato ovo nije prijedlog za više kamera, nego za drugog gledatelja. I zato je pokus s mjerenjem, a ne gotovo rješenje. Ako ne pokaže učinak, treba ga ugasiti.

Na mjestu su i dva druga prigovora. Snimke pacijenata su osjetljivi zdravstveni podaci, a sustav koji prati ponašanje zaposlenika europski propis svrstava među visokorizične. Oboje traži stroga pravila prije prvog dana i mišljenje pravnika, što ovaj tekst nije. Kamere ne mogu zamijeniti ni ljude ni edukaciju.

Tri pitanja za nadležne

1. Tko danas, osim same ustanove, vidi snimke iz soba u kojima se pacijente sputava, i u kojem ih roku netko mora pogledati?
2. Koliko takvih soba u Hrvatskoj ima kameru koja snima, i hoće li se postojeće snimke sputavanja pregledati prije nego što se po zakonu izbrišu?
3. Bi li Ministarstvo zdravstva i pučka pravobraniteljica pristali na jednogodišnju pokusnu primjenu u kojoj snimke sputavanja pregledava njezin ured?

Cijeli projekt

Ova stranica je sažetak. Razrađen projekt, s pravnim okvirom, troškom i planom pilota, ima deset dokumenata i 91 izvor s ocjenom pouzdanosti.

• 1. Problem — što se dogodilo i što je u sustavu nakrivo
• 2. Kako je danas — pravila o sputavanju, nalazi pučke pravobraniteljice, kako je drugdje
• 3. Rješenje — evidencija otvara snimku; AI prati, uočava i odlučuje što poslati; retroaktivni pregled
• 4. Pravni okvir — što se može danas, a što traži izmjenu propisa
• 5. Trošak — dvije varijante, stavke, rasponi, pretpostavke
• 6. Pilot — faze, A/B test, mjerila, kontrolni odjel, kada se prekida
• 7. Rizici i prigovori — deset prigovora i odgovori
• 8. Otvorena pitanja — što još ne znamo
• 9. Dnevnik odluka — tko je što i kada odlučio
• 10. Kako je nastalo — uloga umjetne inteligencije
• Svi izvori

Preuzmi cijeli projekt (zip)

Izvori

• Telegram, 9. 11. 2026., pregled slučaja: telegram.hr
• Net.hr, 12. 11. 2026., preliminarni nalaz zdravstvene inspekcije: net.hr
• HRT, 11. 11. 2026., kada je snimka pregledana i koje su mjere najavljene: vijesti.hrt.hr
• tportal, 12. 11. 2026., kada je državno odvjetništvo dobilo snimku: tportal.hr
• tportal, 10. 11. 2026., postupak pučke pravobraniteljice: tportal.hr
• N1, 12. 11. 2026., ranija kaznena prijava: n1info.hr
• Net.hr, 12. 11. 2026., iskustva bivših pacijenata: net.hr
• Zakon o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja (NN 18/11, 33/15): zakon.hr
• Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18), članci 25. do 32.: zakon.hr
• Akt o umjetnoj inteligenciji, članak 5. i Prilog III.: članak 5., Prilog III.
• King's College London, istraživanje nadzora na psihijatrijskim odjelima: kcl.ac.uk
• Sustavni pregled kamera koje nosi osoblje, 2021.: ncbi.nlm.nih.gov

Medijski izvještaji prenose navode iz istrage koja traje. Propisi su čitani u neslužbenom prikazu; ovo nije pravno mišljenje.